Župa Zabok ukupno broji osam kapela sa kojima se ponosi te zahvaljuje svim ljudima dobre volje na aktivnom očuvanju sakralnih objekata na području svojih mjesta i zaziva na sve zagovore naših svetaca kao i naše župne zaštitnice svete Jelene Križarice.
 

KAPELA SV. ANTUNA
Sjeverno od Zaboka u Grabrovcu, nalazi se skladna kapela Sv. Antuna Padovanskog. Kapela se spominje prvi puta g. 1676. kada joj je prizidano predvorje u koje je ugrađen zvonik u glavno pročelje. Dakle, ona je još ranije izgrađena. Uvrštena je u gotičke građevine. Kapela je obnavljana više puta. Neposredno nakon II. svjetskog rata, srušen je toranj. Uzroci nisu službeno otkriveni. Odmah nakon toga obavljena je sanacija grubim zidarskim radovima. Takvo stanje trajalo je sve do 1991. godine, kada je na inicijativu tadašnjeg župnika vlč. Ivana Vnučeca započeta obnova Kapele, koju je današnji župnik vlč. Marijan Culjak svesrdno nastavio. Na raspolaganju imamo premalo prostora da sve to detaljnije obradimo. Obnova je započeta unutarnjim skidanjem stare žbuke, postavljanjem električne instalacije, novim žbukanjem, ličilačkim radovima, postavljanjem novog zvonika, izradom vanjskih radova i završeno vanjskim uređenjem okoliša. Dugačak je spisak donatora i izvršitelja radova. Nakon svih tih radnji vanjski izgled Kapele vidljiv je na ovoj fotografiji.U Kapeli se nalazi glavni oltar i propovjedaonica iz vremena historicizma. Glavni je oltar Sv. Antuna Padovanskog. Posebni detalji na slici Sv. Antuna Padovanskog jesu: na desnoj ruci mali dječak Isus, a u lijevoj ruci bijeli ljiljan. Bočni oltari su posvećeni sv. Mariji i sv. Florijanu. Za obavljanje liturgije koristi se oltar u kojem je ugrađen reljef Sv. Huberta u lovu, rad domaćeg umjetnika Dragutina Beline (1991.g.) Tokom godine u kapeli obavlja se više liturgijskih slavlja. Spomenut ćemo slijedeće: 13. lipnja slavimo Sv. Antuna Padovanskog. Znamo da se rodio u Lisabonu 1195. g., a umro u Padovi 1231.g. Bio je izvanredan propovjednik, čovjek velike kulture, štitio je obiteljske vrijednosti, siromahe i potlačene, borio se svim silama protiv oholosti i ambiciozne bahatosti bogataša. Stanovnici našeg kraja od davnina poštuju ga kao zaštitnika imovine i posebno domaćih životinja (blaga) seoskih domaćinstava. 4. svibnja slavimo Sv. Florijana. On je zaštitnik vatrogasaca, Na slici je u odori rimskog časnika i kablom vode gasi goreću kuću. Kao zaštitnik kršćanstva završio je mučeničkom smrću godine 304. Naše Dobrovoljno vatrogasno društvo Zabok, koje je značajno učestvovalo u obnovi Kapele, obilježava Florijanovo kontinuirano od 1991. godine. 3. studenoga slavimo Sv. Huberta. On je od 11. stoljeća zaštitnik lovaca, lugara i strijelaca. Rodio se 656. ili 658. godine. Lovačko društvo „Trčka“ Zabok, koje je značajno učestvovalo u obnovi Kapele, poslije demokratskih promjena, od 1991. godine kontinuirano obilježava Hubertovo. Uz kapelu Sv. Antuna Padovanskog je kip Majke Božje. To je dar kipara Tomislava Pavletića (2002. godine) iz Sv. Kuzme, mjesta kraj Crikvenice. Kako bi se zaštitila drvena skulptura izgrađen je pokrov doniran od Grada Zaboka. Lokacija kapele Sv. Antuna omiljeno je mjesto okupljanja građana, posebno mladih.
 

KAPELA SRCA ISUSOVA
Kapelica Presvetog Srca Isusova nalazi se na gornjim Zabočkim bregima. Zapisano je da se Isus Krist tri puta objavio poniznoj Margareti – Mariji i to: 27. prosinca 1673., u lipnju 1674. i u lipnju 1675.g. Posebno je značajna treća objava kojom Isus govori Margareti – Mariji: „Gle ovo Srce koje je toliko ljubilo ljude da nije ničim štedjelo sve do iscrpljenosti, kako bi im zasvjedočilo svoju ljubav, a kao uzvrat od većine njih prima nezahvalnost, nepoštovanje, svetogrđe, hladnoću i prezir u ovome sakramentu ljubavi. Stoga tražim da u petak po tijelovskoj osmini bude posebna svetkovina za čašćenje moga Srca i da se na taj dan primi naknadna pričest i izvrši otprošnja kao zadovoljština za grijehe.“ Pobožnost Srcu Isusovu s oduševljenjem je prihvaćeno u XIX stoljeću. Leon XIII. posvetio je 1899.g. čitav svijet Presvetom Srcu. Slike Srca Isusova posvuda se šire, po crkvama, po obiteljima, … Gradila su se nacionalna svetišta, podizale crkve i kapele. Vjerujemo da je tako začeta ideja da se izgradi i kapelica Presvetog Srca Isusova u Bregima Zabočkim. Franjo Huić, stanovnik Brega Zabočkih, poduzetnik u gradu Zagrebu, započeo je gradnju Kapelice 1907. godine. Već u samom početku gradnje lokalno stanovništvo dalo je svoj veliki obol – doprinos u materijalnom i duhovnom smislu. Kapelica je na inicijativu mještana i uz veliku pomoć i podršku župnika vlč. Marijana Culjaka temeljito obnovljena i dograđena 2001. i 2002. godine. Dugačak je spisak donatora i izvršitelja radova. Posvećenje Kapelice u novom zdanju obavljeno je 7. lipnja 2002. godine, na blagdan Presvetog Srca Isusova. U unutrašnjem dijelu je oltar s kipovima: Presvetog Srca Isusova, Majke Božje i Sv. Vinka. Blagdan Sv. Vinka obilježava se 22. siječnja. Narod ga poštuje kao zaštitnika vinogradara. Naime, u to vrijeme započinju radovi u vinogradu, posebno obrezivanja vinove loze. Vinogradari se zahvaljuju Sv. Vinku i dragom Bogu na darovima u protekloj godini i mole za uspjeh u tekućoj godini. Prošle godine, tj. 2007. obilježena je 100. godišnjica postojanja kapelice Presvetog Srca Isusova. Euharistijsko slavlje predvodio je preuzvišeni dr. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački, čime se posebno ponosimo.U cijeli program obilježavanja stogodišnjice uključila se i Hrvatska udruga „Muži zagorskog srca“, kojoj je zaštitnik Presveto Srce Isusovo.
 

KAPELICA SVETE OBITELJI
Kapelica Svete obitelji nalazi se na raskršću u Jakuševcu. Građena je tijekom 2003. i dovršena do 1. svibnja 2004. godine. Dakle, gradnja kapelice je novijeg datuma. Gradnji ovog zdanja prethodila je vruća želja građana, njihova svesrdna pomoć u novcu, materijalu, radnoj snazi,… sve u cilju da izgrade u svojoj sredini objekt za vjerske potrebe. Svoju želju u potpunosti su ostvarili, ali opet uz pomoć mnogih sponzora i veliku podršku vlč. Marijana Culjaka, župnika. Kapelicu u izgradnji i izgrađeni novi križ blagoslovio je 3. svibnja 2003. vlč. Marijan Culjak. Tom prilikom služena je na toj lokaciji prva sveta misa. Druga sveta misa bila je 1. listopada 2003. godine namijenjena zahvali za plodove jeseni. Potpuni završetak radova na Kapelici obilježen je sa svetom misom 1. svibnja 2004. godine na blagdan Sv. Josipa – radnika. Od tada svake godine na isti dan služi sveta misa. Ne samo tom prilikom, već uvijek moramo isticati koje je značenje obitelji, kakva mora biti ljubav u zajednici i naglašavati njen sveti značaj.

KAPELICA SV. IVANA KRSTITELJA
Kapelica Sv. Ivana Krstitelja nalazi se u središtu naselja Repovec. Sv. Ivan Krstitelj je umro oko 30. godine. Bio je prorok, sin Zaharije i Elizabete, rođakinje BDM. Ivan se povukao vrlo mlad u pustinju, sve do svojeg javnog nastupa, kad je već bio u zrelim godinama. Pojavio se na rijeci Jordanu, provodeći pokornički život i propovijedajući snažno i hrabro skori Mesijin dolazak. Isus ga zamoli da ga krsti, a Ivan predstavi Isusa Židovima kao „Jaganjca Božjeg koji oduzima grijehe svijeta“. Ivan je tadašnjeg vladara Heroda Antipu i njegovu ženu Herodijadu javno opomenuo radi nemoralnog života. To je bio razlog da ga je Herodijada dala smaknuti odsijecanjem glave. Kako je živio u pustinji hranio se bijedno, a za odjeću koristio je ovčju kožu. Sv. Ivan Krstitelj slavi se 24. lipnja. Mještani naselja Repovec svim snagama i žarom započeli su 1990. godine graditi kapelicu. Svesrdnu pomoć pružio im je vlč. Ivan Vnučec, tadašnji župnik koji je inače mnogo učinio u gradnji novih i u obnavljanju postojećih sakralnih objekata. Dokumenti dokazuju da je pokojni Dragutin Tuđa dao veliki doprinos u gradnji objekta, od projektiranja do izvođenja radova. Prvo euharistijsko slavlje, odnosno prva sveta misa i blagoslov Kapelice obavljeno je 23. lipnja 1991.g. Euharistijsko slavlje Sv. Ivana Krstitelja slavi se u nedjelju prije 14 lipnja. Na čelnoj strani objekta je slika Sv. Ivana Krstitelja, rad domaćeg autora g. Aleksandra Šandora Pavišića.
 

KAPELICA SV. ROKA
Kapelica Sv. Roka u Tisanić Jarku nalazi se na raskršću ceste i puteva, glavne ceste Jakuševec Zabočki – Pustodol Začretski i puteva Tisanić Jarek – Zabočki Bregi Donji, te Tisanić Jarek – Zabočki Bregi Gornji. Sveti Rok rodio se u Montpellieru u Francuskoj. Potječe iz plemićke obitelji. Roko je odlučio provoditi život hodočasnika. U njegovo vrijeme jako je harala opaka bolest kuga. Išao je od grada do grada i pomagao je oboljelima od kuge. I sam je obolio od kuge. Da ne zarazi druge, povukao se duboko u šumu i živio daleko od ljudi. Svaki dan jedan pas donosio mu je komad kruha, da ne umre od gladi. Ozdravio je zahvaljujući čudesnom izvoru. Nastavio je put do Angere gdje je umro 1237.g. Posebni detalj na kipu sv. Roka je otvorena rana iznad koljena i pokraj njega pas koji ima komad kruha u ustima. Prema usmenoj predaji mještana (drugih izvora nemamo) zaključuje se da je na toj lokaciji najprije bio križ – putaš. Kapelica je izgrađena 1952. godine.

KAPELICA MAJKE BOŽJE
Kapelica Majke Božje nalazi se uz glavnu cestu u Pavlovcu uz potok Sitnicu. Nema zapisa kada je sagrađena kapelica. No stariji mještani ocjenjuju da je to bilo oko 1890. godine i da je donator bio Petar Tomek. Kapelica je temeljito obnovljena 1997. godine, međutim potrebna je ponovna obnova.

 

KAPELICA KRIŽA KRISTOVA
Na raskršću puteva Gornji Bregi Zabočki i prilaznog puta za Grabrovec nalazi se kapelica Križa Kristova. Povod za gradnju bila je ideja neposrednih susjeda, a gradnju su realizirali i pomogli mnogi ljudi dobre volje kao i inače.Objekt su oslikali pokojni profesor Josip Kaltnecker i Drago Cvjetić. Misno slavlje održava se više puta na godinu osobito za blagdan Uzvišenja Križa Kristova.
 

KAPELICA SVETOGA MIHAELA ARKANĐELA

Na inicijativu župnika Marijana Culjaka i mještana gornjih Grdenaca krenulo se u proljeće 2010. godine u izgradnju kapelice svetog Mihaela arkanđela na brijegu uz dolinu rijeke Krapinice, popularno zvanom Hranićev brijeg, u naselju Grdenci, četiri kilometra sjeveroistočno od župne crkve svete Jelene u Zaboku. To je područje do druge polovice dvadesetog stoljeća bilo u sastavu župe Svetog Križa iz Začretja, a i danas se nalazi na tromeđi župe svete Barbare u Bedekovčini, župe Svetog Križa iz Začretja i zabočke župe, kojoj sada pripada. Na lokaciji na kojoj je tijekom ljeta 2010. godine izgrađena malena kapelica svetog Mihaela preko tri stoljeća nalazio se drveni križ, tipični zagorski krajputaš uz koji su se ljudi odmarali na putu iz doline Krapinice prema zaseocima smještenim na okolnim brežuljcima. Šezdesetih godina prošlog stoljeća stari drveni križ zamijenjen je novim, betoniranim i presvučenim kulirom, a na križ je stavljen kip raspetog Isusa koji je, prema svjedočenju najstarijih mještana, prenesen s križa u donjim Grdencima. Žene iz obližnjih zaseoka vodile su brigu o uređenju raspela i o njegovom svečanom kićenju, osobito za Uskrs i Sve svete. Za pokojne iz sela redovito bi se navečer palile svijeće i izgovarale molitve, a u vrijeme Domovinskog rata svaku se večer molila krunica. Križanje putova ispod raspela bilo je mjesto za razgovor i druženje djece i odraslih „pri raspelu“, čemu je posebnu ugodu davao njegov smještaj na rubu šume i dvije ogromne smreke koje su ga nadvisivale. Oronuli kip Spasitelja već je početkom 1990-ih ponukao lokalno stanovništvo da krene u obnovu raspela, što se, nažalost, iz različitih razloga nije dogodilo. Postepeno je ideja o obnovi raspela prerasla u ideju o izgradnji kapelice, a za sveca zaštitnika mještani su izabrali svetog Mihaela arkanđela, svetopisamskog borca protiv zla i zaštitnika policajaca i vojnika. Blagdan svetog Mihaela (i preostala dva arkanđela sv. Rafaela i sv. Gabrijela) slavi se 29. rujna, u vrijeme kada obično završavaju radovi u poljima i vinogradima pa su mještani na taj način odlučili svake godine zahvaljivati Bogu za primljene darove. Grube građevinske radove izvela je ovlaštena tvrtka, a ostali rad i usluge nesebično su donirali lokalni obrtnici i stanovništvo Grdenaca. Zvono za kapelicu darovao je gospodin Mato Hranić mlađi, a kip svetog Mihaela i kip raspetog Isusa, koji dominira kapelicom, osobna je donacija župnika Marijana Culjaka. Fini građevinski radovi završeni su na kapelici tijekom rujna. Tada je uređen okoliš i kapelice i postavljeni su kipovi. Svečani blagoslov kapelice svetog Mihaela u nedjelju 3. listopada 2010. godine u 17 sati predvodio je pomoćni biskup zagrebački, monsinjor Mijo Gorski, uz koncelebraciju župnika Marijana Culjaka i svećenika Krapinskog dekanata.