Kapele naše župe
Kapele naše župe – mjesta vjere, molitve i zajedništva
Kapele na području Župe svete Jelene Križarice u Zaboku dragocjeni su svjedoci vjere, povijesti i zajedništva brojnih naraštaja župljana. Podizane tijekom stoljeća, često zahvaljujući dobrovoljnom radu i darovima mještana, postale su mjesta molitve, okupljanja i očuvanja duhovne baštine našega kraja.
Na području župe nalazi se osam kapela. U nastavku donosimo njihov povijesni pregled, od najstarijih sačuvanih sakralnih zdanja do kapela podignutih u novije vrijeme.
Povijesni pregled kapela naše župe
Kapela svetoga Antuna Padovanskoga u Grabrovcu
Kapela svetoga Antuna Padovanskoga u Grabrovcu jedna je od najstarijih i povijesno najvrjednijih sakralnih građevina na području Župe svete Jelene Križarice u Zaboku. Smještena na uzvisini iznad nekadašnjega vlastelinskog područja, stoljećima svjedoči o vjeri, tradiciji i životu stanovnika zabočkoga kraja.
Nije pouzdano utvrđeno kada je podignuta prva kapela na tome mjestu. Njezin prvi poznati pisani spomen potječe od 13. svibnja 1675. godine, dok je u zapisniku crkvenoga pohoda od 23. studenoga 1676. sačuvan podrobniji opis građevine.
Povijest kapele usko je povezana s plemićkom obitelji Zabočki (Zaboky), osobito sa Suzanom, udovicom Baltazara Zabočkoga. Prema zapisima iz 1676. godine, upravo je ona zaslužna za podizanje kapele i gradnju visokoga tornja pred njezinim ulazom.
Tijekom 18. stoljeća kapela je uređivana i opremana oltarima. Godine 1765. postavljeni su novi glavni oltar, propovjedaonica i pokrajnji oltar svetoga Florijana, a 1778. godine izrađen je barokni oltar Blažene Djevice Marije.
Posebno važnu ulogu kapela je imala nakon velikoga potresa 9. studenoga 1880. godine, kada je teško oštećena župna crkva svete Jelene. Budući da je kapela u Grabrovcu pretrpjela manja oštećenja, u njoj su se privremeno održavala župna bogoslužja, sve do ponovnoga osposobljavanja župne crkve 28. studenoga 1881. godine.
Godine 1882. kapela je dodatno učvršćena i uređena, a 1909. postavljene su nove keramičke podne pločice proizvedene u tvornici „Zagorka“ u Bedekovčini.
Nakon razdoblja oštećenja i propadanja, obnova kapele započela je 1991. godine na inicijativu tadašnjega župnika Ivana Vnučeca, a nastavljena je za vrijeme župnikovanja Marijana Culjaka. Obnovljeni su zidovi, toranj, unutrašnjost i vrijedni oltari, uz značajan doprinos mještana i dobročinitelja.
U kapeli se posebno ističu oltar svetoga Antuna Padovanskoga i umjetnička djela povezana sa štovanjem svetoga Florijana i svetoga Huberta. Uz kapelu je 2002. godine postavljen i kip Majke Božje, dar kipara Tomislava Pavletića.
Kapela je i danas mjesto molitve i okupljanja vjernika, osobito uz blagdan svetoga Antuna Padovanskoga, 13. lipnja. S njome su povezane i proslave svetoga Florijana, zaštitnika vatrogasaca, te svetoga Huberta, zaštitnika lovaca.
Svojom bogatom poviješću, umjetničkom vrijednošću i duhovnim značenjem kapela svetoga Antuna Padovanskoga ostaje jedan od najdragocjenijih spomenika sakralne baštine zabočke župe.
Kapela Presvetoga Srca Isusova u Bregima Zabočkim
Na slikovitim brežuljcima Brega Zabočkih nalazi se kapela Presvetoga Srca Isusova, jedno od prepoznatljivih mjesta molitve i okupljanja vjernika ovoga dijela Župe svete Jelene Križarice u Zaboku. Njezina povijest, duga više od stoljeća, svjedoči o dubokoj vjeri, zajedništvu i požrtvovnosti stanovnika koji su je gradili, obnavljali i čuvali za buduće naraštaje.
Kapela je nastala 1907. godine, kada je na gornjim Bregima Zabočkim podignut prvotni poklonac posvećen Presvetomu Srcu Isusovu.
Za njegovu izgradnju osobito je zaslužan Franjo Huić, stanovnik Brega Zabočkih i poduzetnik koji je djelovao u Zagrebu. On je osigurao novčana sredstva potrebna za gradnju, dok su mještani pomagali građevinskim materijalom, dobrovoljnim prilozima i radom.
Prvotna građevina bila je jednostavnijega izgleda, s polukružnim ulazom i trokutastim zabatom na pročelju. Na zabatu je bila prikazana slika Presvetoga Srca Isusova te upisana godina izgradnje, 1907., koja i danas podsjeća na njezine početke.
Tijekom desetljeća ovo je mjesto postalo važan dio duhovnoga života stanovnika Brega Zabočkih, mjesto na kojemu su se okupljali na molitvu i iskazivali svoju pobožnost Presvetomu Srcu Isusovu.
Gotovo stotinu godina nakon izgradnje, na poticaj mještana i uz podršku tadašnjega zabočkoga župnika vlč. Marijana Culjaka, tijekom 2001. i 2002. godine provedena je temeljita obnova i dogradnja.
Prvotni poklonac dobio je prošireni i uređeniji izgled. Ispred ulaza izgrađen je natkriveni prostor oslonjen na dva stupa, a iznad pročelja podignut je zvonik sa zvonom. Time je građevina poprimila današnji prepoznatljivi izgled manje kapele.
U unutrašnjosti se nalazi oltar s kipovima Presvetoga Srca Isusova, Blažene Djevice Marije i svetoga Vinka.
Obnovljena kapela svečano je blagoslovljena 7. lipnja 2002. godine, na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova. Svečanost je predvodio fra Celzo Vlahović, tadašnji gvardijan franjevačkoga samostana u Krapini, uz sudjelovanje zabočkoga župnika i kapelana Tomislava Fridla.
Iste godine ispred kapele postavljen je križ izrađen od nehrđajućega čelika, koji je izradio i darovao Dragutin Fiket iz Grabrovca, tadašnji član župnoga pastoralnog vijeća.
Godine 2007. svečano je obilježena stota obljetnica izgradnje ovoga sakralnog zdanja. Svečano misno slavlje predvodio je dr. Vlado Košić, tadašnji pomoćni zagrebački biskup.
U proslavi je sudjelovala i udruga „Muži zagorskoga srca“, čiji je zaštitnik Presveto Srce Isusovo.
Obilježavanje stote obljetnice bilo je prigoda za zahvalnost svim naraštajima koji su svojim radom, prilozima i brigom pridonijeli očuvanju ovoga mjesta molitve.
Kapela Presvetoga Srca Isusova i danas je vrijedan dio sakralne baštine zabočke župe. Svojim skladnim izgledom, zvonikom, natkrivenim ulazom i uređenim okolišem predstavlja prepoznatljiv dio krajolika Brega Zabočkih.
Više od stoljeća nakon njezine izgradnje, kapela ostaje svjedočanstvo vjere i zajedništva stanovnika koji su je podizali i obnavljali. Ona nije samo spomenik prošlosti nego i trajni podsjetnik na duhovne korijene ovoga kraja te na važnost očuvanja vjerske i kulturne baštine za buduće naraštaje.
Kapela svetoga Roka u Tisanić Jarku
U Tisanić Jarku, na području Župe svete Jelene Križarice u Zaboku, nalazi se kapela svetoga Roka, mjesto molitve i okupljanja vjernika koje već desetljećima zauzima posebno mjesto u životu stanovnika ovoga kraja.
Prema usmenoj predaji, na području današnje kapele nekada se nalazilo raspelo uz koje su se mještani zaustavljali i molili. Tako je ovo mjesto postupno postalo prepoznatljivo središte mjesne pobožnosti.
U povijesnoj građi spominje se izgradnja poklonca 1952. godine. Za njegove je potrebe 1955. godine od župe Gornji Dubovec kupljeno staro zvono, teško 100 kilograma, za iznos od 400.000 tadašnjih dinara.
Posebno važan događaj zabilježen je 1958. godine. U vrtu obitelji Jerneić nalazio se stariji zidani poklonac s kipom svetoga Roka, koji je tada uklonjen. Građevinski materijal prenesen je na obližnje crkveno zemljište.
Tadašnji zabočki župnik vlč. Franjo Talan zauzeo se za dobivanje potrebnih dozvola za gradnju novoga poklonca. Nakon njihova ishođenja podignuta je skromna zidana građevina, približnih dimenzija tri puta dva metra, s betonskim pokrovom i ulaznim vratima ukrašenima željeznim ornamentima. U unutrašnjosti je uređen oltar na koji je postavljen stari kip svetoga Roka.
Brigu o kapeli i njezinu održavanju preuzeli su mještani, čuvajući tako mjesto molitve koje su naslijedili od svojih predaka.
Tijekom 2001. i 2002. godine provedena je obnova i proširenje građevine. Radovi su izvedeni kako bi se ovo malo svetište sačuvalo od propadanja i osigurao prikladniji prostor za okupljanje vjernika.
Obnovljenu kapelu blagoslovio je tadašnji zabočki župnik i dekan Krapinskoga dekanata vlč. Marijan Culjak.
Na blagdan svetoga Roka, 16. kolovoza 2002. godine, u obnovljenoj je kapeli prvi put slavljena sveta misa. Bio je to posebno svečan trenutak za stanovnike Tisanić Jarka, koji su zajedničkom molitvom obilježili završetak obnove.
U kapeli se nalazi i kip blaženoga Alojzija Stepinca, kojemu se vjernici posebno utječu u svojim molitvama. Njemu u čast svake se godine 10. veljače, na Stepinčevo, slavi sveta misa.
Sveti Rok u kršćanskoj je tradiciji poznat kao zaštitnik od kuge i drugih zaraznih bolesti. Vjernici mu se stoljećima obraćaju s molitvom za zdravlje, zaštitu svojih obitelji i pomoć u životnim nevoljama.
Kapela svetoga Roka u Tisanić Jarku i danas je vrijedan dio duhovne i sakralne baštine zabočke župe. Od nekadašnjega raspela i skromnoga poklonca do današnjega uređenog mjesta bogoslužja, njezina povijest svjedoči o vjeri, zajedništvu i požrtvovnosti naraštaja koji su je gradili, obnavljali i čuvali.
Kapela Blažene Djevice Marije u Pavlovcu Zabočkom
U Pavlovcu Zabočkom nalazi se kapela Blažene Djevice Marije, jedno od najstarijih sačuvanih mjesta marijanske pobožnosti na području Župe svete Jelene Križarice u Zaboku. Više od stoljeća ova kapelica svjedoči o dubokoj vjeri, zajedništvu i požrtvovnosti tamošnjih stanovnika.
Njezina povijest započinje u proljeće 1899. godine, kada su mještani Pavlovca uz tadašnju kotarsku cestu podigli malu otvorenu kapelicu u čast Blažene Djevice Marije. Prema sačuvanim zapisima, riječ je o najstarijem pokloncu-kapelici na zabočkom području.
Za izgradnju je osobito zaslužan Petar Tomek, trgovac svinjama, koji je darovao 50 forinti, što je u ono vrijeme bio znatan novčani prilog. U podizanju kapelice sudjelovali su i drugi mještani, želeći svojemu naselju osigurati mjesto zajedničke molitve i iskazivanja pobožnosti Majci Božjoj.
Kapelica je svečano blagoslovljena 11. svibnja 1899. godine, na blagdan Uzašašća Gospodinova. Tom je prigodom od zabočke župne crkve prema Pavlovcu krenula velika svečana procesija uz sudjelovanje brojnih vjernika.
U župnim je zapisima zabilježeno da je to bila najveća procesija dotad viđena u Zaboku. Taj podatak posebno svjedoči o značenju koje je novoizgrađena kapelica imala za tadašnje župljane.
Brigu o njezinu održavanju i potrebnim popravcima preuzeli su Petar Tomek i Florijan Papišta, koji su svoju obvezu potvrdili i pisanim očitovanjem. Njihova predanost pokazuje koliko je stanovnicima Pavlovca bilo važno sačuvati ovo mjesto molitve.
Tijekom desetljeća kapelica je ostala dio svakodnevnoga života naselja. Uz nju su se vjernici zaustavljali na molitvu, a njezina prisutnost uz cestu podsjećala je prolaznike na dugu tradiciju marijanske pobožnosti u Hrvatskom zagorju.
Godine 1997. kapelica je temeljito obnovljena, čime je sačuvan njezin povijesni izgled i osigurano daljnje očuvanje ove vrijedne sakralne građevine.
Iznad ulaza nalazi se zabat s nišom u kojoj je smješteno raspelo. U unutrašnjosti je mali oltar s kipovima Majke Božje Lurdske i svete Bernardice, izrađenima u tirolskim radionicama.
Kapela Blažene Djevice Marije u Pavlovcu Zabočkom i danas ostaje vrijedan dio sakralne i kulturne baštine zabočke župe. Podignuta vjerom i prilozima mještana, a očuvana brigom kasnijih naraštaja, trajno svjedoči o pobožnosti prema Majci Božjoj i povezanosti stanovnika Pavlovca sa svojom župom.
Kapela svetoga Ivana Krstitelja u Repovcu
U Repovcu, jednom od naselja Župe svete Jelene Križarice u Zaboku, nalazi se kapela svetoga Ivana Krstitelja, podignuta zahvaljujući vjeri, zajedništvu i požrtvovnosti tamošnjih stanovnika. Iako je riječ o novijoj sakralnoj građevini, ona je tijekom proteklih desetljeća postala važno mjesto molitve i okupljanja mještana.
Gradnja kapele započela je 1990. godine, na inicijativu stanovnika Repovca, uz podršku tadašnjega zabočkoga župnika vlč. Ivana Vnučeca. Želja mještana bila je da njihovo naselje dobije vlastito mjesto za molitvu i zajednička bogoslužja, osobito prilikom proslave blagdana nebeskoga zaštitnika.
Kapela je dovršena 1991. godine, zahvaljujući dobrovoljnom radu, prilozima i velikoj slozi mještana. Posebno mjesto u njezinoj izgradnji pripada Dragutinu Tuđi, koji je sudjelovao u svim fazama radova, od pripreme projekta do završetka gradnje.
Zemljište za gradnju darovao je Zdenko Vrančić, dok su među najzaslužnijim graditeljima bili Antun Repovečki i Dragutin Tuđa. Njihov trud, zajedno s doprinosom ostalih stanovnika, omogućio je ostvarenje dugogodišnje želje da Repovec dobije vlastitu kapelu.
Prema zapisima u župnoj spomenici, kapela je svečano blagoslovljena 24. lipnja 1991. godine, na svetkovinu Rođenja svetoga Ivana Krstitelja. Svečanosti su nazočili vlč. Matija Prepelić, župnik iz Kraljeva Vrha, i vlč. Josip Komorčec, župnik iz Bedekovčine.
Tom je prigodom posebno istaknuta zahvalnost svim mještanima i dobročiniteljima koji su svojim radom, darovima i zalaganjem omogućili izgradnju ovoga sakralnog zdanja.
Kapela je posvećena svetomu Ivanu Krstitelju, Isusovu preteči i jednom od najvažnijih svetaca kršćanske tradicije. Njegov blagdan, 24. lipnja, posebno je važan za stanovnike Repovca, koji ga tradicionalno obilježavaju svečanim misnim slavljem u nedjelju prije samoga blagdana.
Godine 2004. pročelje kapele ukrašeno je slikom svetoga Ivana Krstitelja, koju je izradio slikar Aleksandar Šandor Pavišić. Za njezinu izradu vjernici su prikupili 1.000 eura, a prikupljanje priloga predvodio je Rudolf Tuđa, član župnoga pastoralnog vijeća.
Taj umjetnički prikaz dodatno je obogatio izgled kapele i naglasio njezinu posvetu svetomu Ivanu Krstitelju.
Kapela svetoga Ivana Krstitelja danas je vrijedan dio sakralne baštine zabočke župe. Njezina povijest svjedoči o vremenu kada su stanovnici Repovca vlastitim radom i prilozima ostvarili zajednički cilj, ostavljajući budućim naraštajima mjesto molitve, susreta i očuvanja kršćanske tradicije.
Ona ostaje trajni simbol vjere, složnosti i zajedništva mještana Repovca te njihove povezanosti sa Župom svete Jelene Križarice u Zaboku.
Kapela Križa Kristova u Bregima Zabočkim
Na raskrižju putova u Gornjim Bregima Zabočkim, prema Grabrovcu, nalazi se kapela Križa Kristova, jedno od mjesta molitve i duhovnoga okupljanja vjernika toga dijela Župe svete Jelene Križarice u Zaboku.
Kapela je podignuta u novije vrijeme, zahvaljujući inicijativi i zajedničkom zalaganju mještana, susjeda i dobročinitelja koji su željeli urediti dostojno mjesto molitve i štovanja Kristova križa.
Posebnu umjetničku vrijednost kapeli daju oslici koje su izradili pokojni profesor Josip Kaltnecker i Drago Cvjetić, pridonoseći njezinu sakralnom i kulturnom značenju.
Uz kapelu se vjernici okupljaju na molitvu i euharistijska slavlja, osobito prigodom blagdana Uzvišenja Svetoga Križa, koji se slavi 14. rujna.
Kapela Križa Kristova svojim položajem i posvetom podsjeća na važnost križa u kršćanskoj vjeri te svjedoči o zajedništvu i predanosti stanovnika Brega Zabočkih.
Točna godina izgradnje i dodatni povijesni podaci bit će uneseni nakon dopune župne dokumentacije.
Kapela Svete Obitelji u Jakuševcu
Na raskrižju putova u Jakuševcu nalazi se kapela Svete Obitelji, podignuta zahvaljujući vjeri, zajedništvu i požrtvovnosti tamošnjih stanovnika. Posvećena Isusu, Mariji i Josipu, ova kapela danas predstavlja važno mjesto molitve i okupljanja vjernika te vrijedan dio sakralne baštine Župe svete Jelene Križarice u Zaboku.
Povijest ovoga mjesta seže u kraj 19. stoljeća. Potkraj 1897. godine mještani Jakuševca podigli su raspelo koje je početkom 1898. godine blagoslovio zabočki župnik. Više od stotinu godina raspelo je bilo mjesto molitve i podsjetnik na vjeru njihovih predaka.
Početkom 2003. godine među stanovnicima se rodila želja da na tome mjestu podignu kapelu posvećenu Svetoj Obitelji. U ostvarenju zamisli veliku im je potporu pružio tadašnji zabočki župnik vlč. Marijan Culjak.
Prije početka gradnje staro je raspelo premješteno na novu lokaciju iznad buduće kapele, na zemljište Dragice Hrastinski, čime je sačuvan vrijedan znak vjerske tradicije ovoga naselja.
Zemljište za izgradnju kapele darovala je obitelj Visinski. Posebne zasluge za njezino podizanje pripadaju Stjepanu Visinskom i Rajku Bartolinu, koji je pribavio potrebnu dokumentaciju te zajedno s Đurđom Kršić potaknuo mještane na sudjelovanje u gradnji.
Idejni projekt izradio je Branko Mikulec, a u radovima su sudjelovali brojni stanovnici Jakuševca i dobročinitelji, darujući novac, građevinski materijal i vlastiti rad.
Još tijekom gradnje, 3. svibnja 2003. godine, župnik Marijan Culjak blagoslovio je kapelu u izgradnji i na tome mjestu prvi put slavio svetu misu. Drugo misno slavlje održano je 1. listopada iste godine, kao zahvala Bogu za plodove zemlje i jesensku berbu.
Gradnja je završena 1. svibnja 2004. godine, na blagdan svetoga Josipa Radnika. Toga je dana svečanim misnim slavljem obilježen završetak radova te je blagoslovljena kapela posvećena Svetoj Obitelji, zajedno s premještenim raspelom.
Posebno mjesto u njezinoj povijesti zauzima zvono koje je darovala pjevačica Sunčica Ištuk, ujedno i kuma zvona.
Od tada se svake godine 1. svibnja kod kapele tradicionalno slavi sveta misa, koja okuplja stanovnike Jakuševca i okolnih naselja. To je prigoda za zajedničku molitvu, zahvalnost i njegovanje međusobne povezanosti.
Posveta Svetoj Obitelji nosi posebnu duhovnu poruku. Isus, Marija i Josip uzor su obiteljskoga života, ljubavi, međusobnoga poštovanja, razumijevanja i zajedništva. Upravo su te vrijednosti utkane i u povijest nastanka ove kapele.
Kapela Svete Obitelji u Jakuševcu danas ostaje trajni spomen na vjeru i požrtvovnost mještana koji su zajedničkim snagama ostvarili želju da svojemu naselju ostave mjesto molitve, mira i susreta za buduće naraštaje.
Kapela svetoga Mihaela arkanđela u Grdencima
U Grdencima, na području Župe svete Jelene Križarice u Zaboku, nalazi se kapela svetoga Mihaela arkanđela, podignuta 2010. godine zahvaljujući zajedništvu, dobrovoljnim prilozima i požrtvovnosti tamošnjih stanovnika.
Na raskrižju putova, u blizini obitelji Buzjak, nekada se nalazilo staro betonsko raspelo koje je tijekom vremena dotrajalo. Na njegovu je mjestu odlučeno podignuti novu kapelu, posvećenu svetomu Mihaelu arkanđelu, nebeskom zaštitniku i simbolu borbe dobra protiv zla.
Poticaj za izgradnju dao je mjesni vijećnik Stjepan Kušan, čiju su zamisao s velikim zanimanjem prihvatili stanovnici toga dijela Grdenaca. Zajedničkom željom i nastojanjem da sačuvaju vjersku tradiciju svojega naselja pokrenuli su gradnju novoga sakralnog zdanja.
U financiranju izgradnje sudjelovali su Grad Zabok i sami mještani. Grad Zabok izdvojio je 25.000 kuna, dok su stanovnici prikupili dodatnih 35.000 kuna. Osim novčanih priloga, mnogi su sudjelovali i vlastitim radom, pokazujući koliko im je bilo važno ostvarenje zajedničkoga cilja.
Važnu potporu pružio je i tadašnji zabočki župnik vlč. Marijan Culjak, koji je za novu kapelu darovao raspelo s likom raspetoga Isusa Krista te kip svetoga Mihaela arkanđela. Ti su sakralni prikazi postali središnji dio njezina vjerskog i umjetničkog uređenja.
Svečani blagoslov kapele održan je prve nedjelje nakon blagdana svetoga Mihaela arkanđela, odnosno nakon Miholja, 2010. godine. Tom su se prigodom okupili brojni stanovnici Grdenaca, župljani Zaboka i vjernici iz okolnih župa.
Svečano misno slavlje predvodio je mons. Mijo Gorski, tada novoimenovani pomoćni zagrebački biskup, uz domaćega župnika Marijana Culjaka i mons. Dragutina Komorčeca.
Posebna zanimljivost toga slavlja bila je činjenica da su sva trojica svećenika potjecala iz Župe Mihovljan, što je svečanosti dalo dodatno osobno i duhovno značenje.
Sveti Mihael arkanđeo u kršćanskoj se tradiciji štuje kao branitelj Božjega naroda, zaštitnik vjernika i predvodnik nebeske vojske u borbi protiv zla. Njegov blagdan, koji se slavi 29. rujna, vjernike poziva na pouzdanje u Božju zaštitu, ustrajnost u vjeri i zauzimanje za dobro.
Kapela svetoga Mihaela arkanđela danas predstavlja vrijedan dio sakralne baštine Grdenaca i zabočke župe. Iako je podignuta u novije vrijeme, nastavlja stoljetnu tradiciju podizanja raspela, poklonaca i kapelica uz zagorske putove i raskrižja.
Njezina povijest ostaje trajno svjedočanstvo vjere, sloge i zajedništva mještana koji su vlastitim prilozima i radom svojemu naselju ostavili mjesto molitve, mira i duhovnoga okupljanja za buduće naraštaje.
Zahvala i izvori
Povijesni pregled kapela Župe svete Jelene Križarice u Zaboku pripremljen je na temelju podataka sa župne mrežne stranice i povijesne građe Župa Zabok – Vjekopisi, koju je ustupio kroničar gospodin Branko Janjanin.
Zahvaljujemo gospodinu Janjaninu na predanom istraživanju, prikupljanju i očuvanju dragocjenih svjedočanstava o povijesti naše župe i njezinoj sakralnoj baštini.
Pregled će se nadopunjavati novim povijesnim podacima i fotografijama.