Crkveni blagdani nisu samo posebni dani u kalendaru. Oni su prilika da zastanemo u svakodnevnim obvezama, obnovimo vjeru, zahvalimo Bogu i okupimo se kao obitelj i župna zajednica.
Tijekom liturgijske godine Crkva slavi otajstva Kristova života, spominje se Blažene Djevice Marije i svetaca te nas poziva da njihovu vjeru i primjere nasljedujemo u vlastitome životu.
Uz crkvena slavlja razvili su se brojni narodni običaji koji su osobito bogati u hrvatskoj i zagorskoj tradiciji. Oni su vrijedni kada nas povezuju s pravim značenjem blagdana.
Na Božić slavimo rođenje Isusa Krista, Sina Božjega koji je postao čovjekom. Bog nam dolazi blizu i daruje svjetlo, mir i nadu.
Uz Božić su povezani badnja večer, polnoćka, jaslice, božićno drvce, zajednička molitva i obiteljsko okupljanje. U Zagorju se čuvaju i običaji unošenja zelenila, božićnih pjesama i blagoslova doma.
Uskrs je najveća kršćanska svetkovina. Slavimo pobjedu Isusa Krista nad grijehom i smrću te temelj naše nade u vječni život.
Uskrsu prethode korizma i Veliki tjedan, a posebno je svečano Vazmeno bdjenje. Blagoslov hrane, pisanice i obiteljski uskrsni stol lijepi su običaji koji prate slavlje.
Na Duhove slavimo silazak Duha Svetoga na apostole i početak njihova javnoga naviještanja evanđelja.
Duh Sveti i danas vodi Crkvu, jača našu vjeru i daruje nam snagu za svjedočenje Krista.
Svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove posebno je slavlje Kristove prisutnosti u euharistiji.
U mnogim župama održavaju se tijelovske procesije tijekom kojih vjernici javno iskazuju vjeru i poštovanje prema Presvetome Oltarskom Sakramentu.
Slavimo Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Ova svetkovina posebno je povezana s hodočašćima u marijanska svetišta.
U našem kraju osobito je poznato hodočašće u Mariju Bistricu, gdje se vjernici okupljaju u molitvi i zahvali.
Na svetkovinu Svih svetih slavimo sve one koji su u nebeskoj slavi s Bogom, poznate i nepoznate svece.
Posjećivanje grobova i paljenje svijeća lijepi su običaji, ali nas sama svetkovina posebno poziva na svetost vlastitoga života.
Na Spomen svih vjernih mrtvih molimo za pokojne i preporučujemo ih Božjemu milosrđu.
Pohod grobljima, svijeće, cvijeće i zajednička molitva izražavaju ljubav prema pokojnicima i vjeru u uskrsnuće.
Svetkovina Krista Kralja svega stvorenja zaključuje liturgijsku godinu.
Podsjeća nas da Kristovo kraljevstvo nije utemeljeno na zemaljskoj moći, nego na istini, pravdi, ljubavi i miru.
Šestoga siječnja slavimo objavu Isusa Krista svim narodima, simbolično prikazanu dolaskom mudraca.
U mnogim krajevima uz taj blagdan povezani su blagoslov vode, blagoslov obitelji i završetak božićnih običaja.
Drugoga veljače spominjemo se Isusova prikazanja u jeruzalemskom Hramu.
Blagoslov svijeća podsjeća nas na Krista, svjetlo na prosvjetljenje naroda.
Dvadeset petoga ožujka slavimo navještaj anđela Gabrijela Mariji da će začeti Sina Božjega.
Marijin odgovor vjere primjer je pouzdanja u Božju volju.
Osmoga rujna slavimo Rođenje Blažene Djevice Marije.
Ovaj blagdan posebno je važan i u našoj župi, gdje se tradicionalno slavi u Pavlovcu Zabočkom, uz kapelu posvećenu Maloj Gospi.
Devetnaestoga ožujka slavimo svetoga Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije i zaštitnika hrvatskoga naroda.
Njegov život uči nas vjernosti, odgovornosti, poniznosti i brizi za obitelj.
Šestoga prosinca spominjemo se svetoga Nikole, biskupa poznatoga po dobroti i pomaganju potrebitima.
Običaj darivanja djece podsjeća nas na važnost nesebičnosti i ljubavi prema bližnjima.
Četiri svijeće na adventskom vijencu prate četiri nedjelje došašća. Njihovo postupno paljenje označava rast iščekivanja Kristova dolaska.
Mise zornice potiču vjernike na molitvu, budnost i pripravu za Božić.
Jaslice prikazuju Isusovo rođenje u Betlehemu i pomažu nam razmatrati otajstvo Božje blizine.
Božićne pjesme, obiteljska molitva i zajedništvo izražavaju radost Kristova rođenja.
Korizma je vrijeme obraćenja, molitve, posta i djela milosrđa. Križni put pomaže nam razmatrati Isusovu muku.
Post i nemrs nisu sami sebi svrha, nego nas usmjeravaju prema Bogu i potrebama bližnjih.
Na Cvjetnicu se blagoslivljaju grančice u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem.
Veliki četvrtak, Veliki petak i Vazmeno bdjenje uvode nas u središnje otajstvo Kristove muke, smrti i uskrsnuća.
Blagoslov uskrsne hrane izraz je zahvalnosti Bogu za njegove darove.
Pisanice simboliziraju novi život i radost uskrsnuća. U Zagorju se čuvaju razni načini njihova ukrašavanja.
Svećenikov pohod obiteljima, osobito u božićnom vremenu, prilika je za zajedničku molitvu, susret i blagoslov doma.
Time izražavamo želju da Krist bude prisutan u svakodnevnome obiteljskom životu.
Hodočašće je putovanje u molitvi prema svetome mjestu. Ono je znak našega životnog hoda prema Bogu.
Posebno mjesto u vjerničkom životu Zagorja ima Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.
Procesije su zajednički molitveni hodovi kojima vjernici javno izražavaju svoju vjeru.
Posebno su poznate tijelovske procesije, procesije na Cvjetnicu i ophodi povezani sa župnim blagdanima.
U hrvatskoj tradiciji proštenje označava posebno svečano okupljanje vjernika uz blagdan zaštitnika crkve ili kapele.
Središte proštenja treba biti molitva i euharistijsko slavlje, uz radosno zajedništvo vjernika.
Blagoslov vode, svijeća, hrane i drugih predmeta dio je bogate tradicije Crkve.
Takvi blagoslovi nisu magijski čini, nego molitva kojom se pouzdajemo u Boga i njegovu pomoć.
Posebno mjesto u životu naše župne zajednice zauzima blagdan svete Jelene Križarice, zaštitnice Župe Zabok.
Sveta Jelena, majka cara Konstantina, u kršćanskoj je predaji povezana s pronalaskom Kristova križa u Jeruzalemu. Njezin život podsjeća nas na važnost vjere, ustrajnosti i poštovanja prema Kristovu križu.
Župno proštenje prilika je da se okupimo oko euharistijskoga stola, zahvalimo za sve primljene milosti i obnovimo zajedništvo naše župne obitelji.
Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, 8. rujna, posebno se slavi u Pavlovcu Zabočkom.
Okupljanje uz kapelu Male Gospe izraz je vjernosti tradiciji, pobožnosti prema Mariji i zajedništva vjernika.
Uz župnu crkvu, važan dio duhovnoga života čine naše kapele i lokalna vjernička okupljanja.
Slavlja njihovih nebeskih zaštitnika čuvaju povezanost vjere, mjesta i župne zajednice.
Blagdani nas pozivaju da obnovimo odnos s Bogom, sudjelujemo u svetoj misi, njegujemo obiteljsku molitvu i činimo dobra djela.
Narodni običaji, pjesma, svečani stol i okupljanja imaju svoju ljepotu, ali pravo značenje blagdana nalazi se u vjeri i ljubavi koju živimo.
Od velikih svetkovina do malih mjesnih proštenja, svaki nas blagdan poziva da prepoznamo Božju prisutnost u svome životu.
Čuvajmo vrijedne običaje, prenosimo ih mlađim naraštajima i neka svako naše slavlje bude ispunjeno vjerom, zahvalnošću i ljubavlju.