Učitavanje datuma i vremena...

Liturgijska godina

Liturgijska godina poseban je ritam života Crkve. Tijekom nje vjernici se spominju otajstava Kristova života, od njegova utjelovljenja i rođenja, preko muke i smrti, do uskrsnuća, uzašašća i dara Duha Svetoga.

Za razliku od građanske godine, koja započinje 1. siječnja, liturgijska godina počinje prvom nedjeljom došašća. Njezino središte jest Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Razdoblja liturgijske godine nisu samo podsjećanje na događaje iz prošlosti. Ona nas pozivaju da Kristova otajstva prepoznajemo i živimo danas, u osobnoj molitvi, obitelji i župnoj zajednici.

Vrijeme iščekivanja

1. Došašće – advent

Došašće je početak liturgijske godine i vrijeme priprave za svetkovinu Kristova rođenja. Započinje prvom nedjeljom došašća i traje do početka božićnog slavlja.

U došašću se spominjemo dugoga iščekivanja Mesije, pripremamo se za proslavu Isusova rođenja i usmjeravamo pogled prema njegovu ponovnom dolasku.

Četiri nedjelje došašća

Četiri adventske nedjelje vode nas prema Božiću. Adventski vijenac sa četiri svijeće simbolizira svjetlo koje postupno raste dok se približava Kristovo rođenje.

Zornice i duhovna priprava

Posebno su prepoznatljive mise zornice, koje okupljaju vjernike u ranim jutarnjim satima. Došašće nas potiče na molitvu, obraćenje, ispovijed, djela ljubavi i pozornost prema potrebitima.

Liturgijska boja: ljubičasta, a treće nedjelje došašća može se koristiti ružičasta, kao znak radosti.
Radost utjelovljenja

2. Božićno vrijeme

Božićno vrijeme započinje slavljem Rođenja Gospodinova i traje do nedjelje Krštenja Gospodinova.

U središtu je otajstvo utjelovljenja Sina Božjega: Bog dolazi među ljude, prihvaća ljudsku narav i postaje nam blizak u Isusu Kristu.

Važna slavlja

  • Božić: svetkovina Rođenja Gospodinova.
  • Sveta Obitelj: pogled na Isusa, Mariju i Josipa kao uzor obiteljskog života.
  • Marija Bogorodica: svetkovina 1. siječnja.
  • Bogojavljenje: objava Krista svim narodima, osobito prikazana dolaskom mudraca.
  • Krštenje Gospodinovo: završetak božićnog vremena.

Jaslice, božićne pjesme, blagoslov obitelji i okupljanje oko zajedničkog stola izražavaju radost Božje blizine.

Liturgijska boja: bijela, znak radosti, svjetlosti i svečanosti.
Vrijeme obraćenja

3. Korizma

Korizma je vrijeme priprave za proslavu Uskrsa. Započinje Pepelnicom i traje do početka Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak.

Broj četrdeset podsjeća na Isusov četrdesetodnevni boravak u pustinji, ali i na druga važna biblijska razdoblja kušnje i priprave.

Tri korizmena puta

  • Molitva – produbljivanje odnosa s Bogom.
  • Post i odricanje – učenje slobode od navezanosti i razvijanje samodiscipline.
  • Djela ljubavi – pomaganje ljudima u potrebi i iskazivanje milosrđa.

Post i nemrs

U Katoličkoj Crkvi Pepelnica i Veliki petak dani su posta i nemrsa. Petci u korizmi dani su nemrsa. Post i nemrs nisu isto: post se odnosi na količinu hrane, a nemrs na uzdržavanje od mesa. Obveze ovise o dobi i zdravstvenom stanju, prema crkvenim propisima.

Korizmu obilježavaju pobožnost križnoga puta, ispovijed i poziv na iskreno obraćenje.

Liturgijska boja: ljubičasta, a četvrte korizmene nedjelje može se koristiti ružičasta.
Središte crkvene godine

4. Veliki tjedan i Vazmeno trodnevlje

Veliki tjedan započinje Cvjetnicom, Nedjeljom Muke Gospodnje, kada se spominjemo Isusova ulaska u Jeruzalem.

Njegovo središte čini Vazmeno trodnevlje, najsvetije razdoblje liturgijske godine.

Veliki četvrtak

Misom večere Gospodnje spominjemo se Posljednje večere, ustanovljenja euharistije i Kristove zapovijedi ljubavi. Nakon mise slijedi molitveno bdjenje uz Presveti Oltarski Sakrament.

Veliki petak

Dan Kristove muke i smrti na križu. Toga dana ne slavi se sveta misa, nego obredi Muke Gospodnje, s navještajem muke, klanjanjem križu i svetom pričesti.

Velika subota

Crkva u tišini razmatra Kristov počinak u grobu. U noći započinje Vazmeno bdjenje, najvažnije bdjenje crkvene godine.

Vazmeno bdjenje

Slavlje obuhvaća službu svjetla, službu riječi, krsnu službu i euharistijsku službu. Uskrsna svijeća označava uskrsloga Krista, Svjetlo svijeta.

Vazmeno trodnevlje započinje večernjom Misom večere Gospodnje, a završava Večernjom na Uskrs.
Vrijeme uskrsne radosti

5. Vazmeno vrijeme

Vazmeno vrijeme traje pedeset dana, od Uskrsa do svetkovine Duhova.

Uskrs je najveći kršćanski blagdan jer slavimo Kristovu pobjedu nad grijehom i smrću. Uskrsnuće je temelj kršćanske vjere i nade.

Uskrsna osmina

Prvih osam dana Uskrsa slavi se kao jedna velika svetkovina uskrsne radosti. Druga vazmena nedjelja naziva se i Nedjeljom Božjega milosrđa.

Uzašašće Gospodinovo

Spominjemo se Kristova uzašašća Ocu. Ono nas podsjeća da Krist ostaje prisutan u svojoj Crkvi i vodi nas prema punini života.

Duhovi – Pedesetnica

Na Duhove slavimo silazak Duha Svetoga na apostole. To je blagdan poslanja Crkve, hrabrosti svjedočenja i djelovanja Duha Svetoga među vjernicima.

Liturgijska boja: bijela tijekom vazmenog vremena, a crvena na Duhove.
Svakodnevni život vjere

6. Vrijeme kroz godinu

Vrijeme kroz godinu obuhvaća tjedne liturgijske godine koji ne pripadaju došašću, božićnom, korizmenom ili vazmenom vremenu.

Podijeljeno je u dva dijela. Prvi započinje nakon nedjelje Krštenja Gospodinova i traje do početka korizme. Drugi se nastavlja nakon Duhova i traje do početka sljedećeg došašća.

Tijekom tih nedjelja osobito pratimo Isusovo javno djelovanje, njegove prispodobe, čudesa i pouke.

To nije manje važno liturgijsko razdoblje. Ono nas poziva da Evanđelje živimo u svakodnevnim okolnostima: u obitelji, na poslu, u školi i zajednici.

Završetak liturgijske godine

Posljednje nedjelje liturgijske godine slavi se svetkovina Krista Kralja, kojom ispovijedamo Kristovo gospodstvo nad cijelim stvorenjem i poviješću.

Liturgijska boja: zelena, znak nade, rasta i ustrajnosti u vjeri.
Simbolika liturgije

7. Liturgijske boje i njihovo značenje

Boje liturgijskoga ruha nisu odabrane slučajno. One izražavaju karakter pojedinoga slavlja i pomažu nam razumjeti duhovnu poruku liturgijskog razdoblja.

Bijela

Radost, čistoća, svjetlost i uskrsna pobjeda. Koristi se u božićnom i vazmenom vremenu te na mnoge svetkovine.

Zelena

Nada i duhovni rast. Redovita boja vremena kroz godinu.

Ljubičasta

Priprava, pokora i obraćenje. Koristi se u došašću i korizmi, a može i u misama za pokojne.

Crvena

Kristova muka, mučeništvo i oganj Duha Svetoga. Koristi se na Cvjetnicu, Veliki petak, Duhove i slavlja mučenika.

Ružičasta

Znak radosti usred vremena priprave. Može se koristiti treće nedjelje došašća i četvrte nedjelje korizme.

Crna

Izražava žalost i spomen na pokojne. Ondje gdje je običaj, može se koristiti u misama za pokojne.

Dan Gospodnji

8. Nedjelja – temelj liturgijskoga života

U središtu svakoga tjedna nalazi se nedjelja, dan Kristova uskrsnuća. Zato je nedjelja Dan Gospodnji, kada se vjernici okupljaju na euharistijskom slavlju.

Nedjeljna misa nije samo jedan od običaja, nego središnji susret župne zajednice s uskrslim Kristom. Slušanjem Božje riječi, zajedničkom molitvom i sudjelovanjem u euharistiji hranimo svoju vjeru.

Nedjelja nas također poziva na odmor, obiteljsko zajedništvo, zahvalnost i djela ljubavi. Tako liturgijska godina postaje dio našega svakodnevnog života.

Liturgijska godina nije samo kalendar blagdana, nego put kojim nas Crkva vodi kroz Kristov život i otajstvo spasenja.

Od iščekivanja u došašću, preko radosti Božića, korizmenoga obraćenja i uskrsne pobjede, do svakodnevnog rasta u vjeri, pozvani smo sve više upoznavati Krista i živjeti njegovo Evanđelje.