Liturgijska godina poseban je
ritam života Crkve. Tijekom nje vjernici
se spominju otajstava Kristova života,
od njegova utjelovljenja i rođenja,
preko muke i smrti, do uskrsnuća,
uzašašća i dara Duha Svetoga.
Za razliku od građanske godine,
koja započinje 1. siječnja,
liturgijska godina počinje
prvom nedjeljom došašća.
Njezino središte jest Uskrs,
najveći kršćanski blagdan.
Razdoblja liturgijske godine nisu samo
podsjećanje na događaje iz prošlosti.
Ona nas pozivaju da Kristova otajstva
prepoznajemo i živimo danas,
u osobnoj molitvi, obitelji
i župnoj zajednici.
Vrijeme iščekivanja
1. Došašće – advent
Došašće je početak liturgijske godine
i vrijeme priprave za svetkovinu
Kristova rođenja. Započinje
prvom nedjeljom došašća
i traje do početka božićnog slavlja.
U došašću se spominjemo
dugoga iščekivanja Mesije,
pripremamo se za proslavu
Isusova rođenja i usmjeravamo
pogled prema njegovu ponovnom dolasku.
Četiri nedjelje došašća
Četiri adventske nedjelje vode nas
prema Božiću. Adventski vijenac
sa četiri svijeće simbolizira
svjetlo koje postupno raste
dok se približava Kristovo rođenje.
Zornice i duhovna priprava
Posebno su prepoznatljive
mise zornice, koje
okupljaju vjernike u ranim
jutarnjim satima. Došašće nas
potiče na molitvu, obraćenje,
ispovijed, djela ljubavi
i pozornost prema potrebitima.
Liturgijska boja:
ljubičasta, a treće nedjelje
došašća može se koristiti
ružičasta, kao znak radosti.
Radost utjelovljenja
2. Božićno vrijeme
Božićno vrijeme započinje
slavljem Rođenja Gospodinova
i traje do nedjelje
Krštenja Gospodinova.
U središtu je otajstvo
utjelovljenja Sina Božjega:
Bog dolazi među ljude,
prihvaća ljudsku narav
i postaje nam blizak
u Isusu Kristu.
Važna slavlja
-
Božić:
svetkovina Rođenja Gospodinova.
-
Sveta Obitelj:
pogled na Isusa, Mariju
i Josipa kao uzor obiteljskog života.
-
Marija Bogorodica:
svetkovina 1. siječnja.
-
Bogojavljenje:
objava Krista svim narodima,
osobito prikazana dolaskom mudraca.
-
Krštenje Gospodinovo:
završetak božićnog vremena.
Jaslice, božićne pjesme,
blagoslov obitelji i okupljanje
oko zajedničkog stola
izražavaju radost Božje blizine.
Liturgijska boja:
bijela, znak radosti,
svjetlosti i svečanosti.
Vrijeme obraćenja
3. Korizma
Korizma je vrijeme priprave
za proslavu Uskrsa.
Započinje Pepelnicom
i traje do početka
Mise večere Gospodnje
na Veliki četvrtak.
Broj četrdeset podsjeća
na Isusov četrdesetodnevni
boravak u pustinji,
ali i na druga važna
biblijska razdoblja
kušnje i priprave.
Tri korizmena puta
-
Molitva –
produbljivanje odnosa s Bogom.
-
Post i odricanje –
učenje slobode od navezanosti
i razvijanje samodiscipline.
-
Djela ljubavi –
pomaganje ljudima
u potrebi i iskazivanje milosrđa.
Post i nemrs
U Katoličkoj Crkvi
Pepelnica i Veliki petak
dani su posta i nemrsa.
Petci u korizmi dani su nemrsa.
Post i nemrs nisu isto:
post se odnosi na količinu hrane,
a nemrs na uzdržavanje od mesa.
Obveze ovise o dobi i zdravstvenom
stanju, prema crkvenim propisima.
Korizmu obilježavaju
pobožnost križnoga puta,
ispovijed i poziv
na iskreno obraćenje.
Liturgijska boja:
ljubičasta, a četvrte
korizmene nedjelje može
se koristiti ružičasta.
Središte crkvene godine
4. Veliki tjedan i Vazmeno trodnevlje
Veliki tjedan započinje
Cvjetnicom,
Nedjeljom Muke Gospodnje,
kada se spominjemo
Isusova ulaska u Jeruzalem.
Njegovo središte čini
Vazmeno trodnevlje,
najsvetije razdoblje
liturgijske godine.
Veliki četvrtak
Misom večere Gospodnje
spominjemo se Posljednje večere,
ustanovljenja euharistije
i Kristove zapovijedi ljubavi.
Nakon mise slijedi
molitveno bdjenje
uz Presveti Oltarski Sakrament.
Veliki petak
Dan Kristove muke i smrti
na križu. Toga dana
ne slavi se sveta misa,
nego obredi Muke Gospodnje,
s navještajem muke,
klanjanjem križu
i svetom pričesti.
Velika subota
Crkva u tišini
razmatra Kristov počinak
u grobu. U noći započinje
Vazmeno bdjenje,
najvažnije bdjenje
crkvene godine.
Vazmeno bdjenje
Slavlje obuhvaća službu svjetla,
službu riječi, krsnu službu
i euharistijsku službu.
Uskrsna svijeća označava
uskrsloga Krista,
Svjetlo svijeta.
Vazmeno trodnevlje započinje
večernjom Misom večere Gospodnje,
a završava Večernjom
na Uskrs.
Vrijeme uskrsne radosti
5. Vazmeno vrijeme
Vazmeno vrijeme traje
pedeset dana,
od Uskrsa do svetkovine
Duhova.
Uskrs je najveći kršćanski
blagdan jer slavimo
Kristovu pobjedu nad
grijehom i smrću.
Uskrsnuće je temelj
kršćanske vjere i nade.
Uskrsna osmina
Prvih osam dana Uskrsa
slavi se kao jedna velika
svetkovina uskrsne radosti.
Druga vazmena nedjelja
naziva se i Nedjeljom
Božjega milosrđa.
Uzašašće Gospodinovo
Spominjemo se Kristova
uzašašća Ocu.
Ono nas podsjeća da
Krist ostaje prisutan
u svojoj Crkvi i vodi
nas prema punini života.
Duhovi – Pedesetnica
Na Duhove slavimo
silazak Duha Svetoga
na apostole. To je
blagdan poslanja Crkve,
hrabrosti svjedočenja
i djelovanja Duha Svetoga
među vjernicima.
Liturgijska boja:
bijela tijekom vazmenog vremena,
a crvena na Duhove.
Svakodnevni život vjere
6. Vrijeme kroz godinu
Vrijeme kroz godinu
obuhvaća tjedne liturgijske
godine koji ne pripadaju
došašću, božićnom,
korizmenom ili vazmenom
vremenu.
Podijeljeno je u dva dijela.
Prvi započinje nakon
nedjelje Krštenja Gospodinova
i traje do početka korizme.
Drugi se nastavlja
nakon Duhova i traje
do početka sljedećeg došašća.
Tijekom tih nedjelja
osobito pratimo
Isusovo javno djelovanje,
njegove prispodobe,
čudesa i pouke.
To nije manje važno
liturgijsko razdoblje.
Ono nas poziva da
Evanđelje živimo
u svakodnevnim okolnostima:
u obitelji, na poslu,
u školi i zajednici.
Završetak liturgijske godine
Posljednje nedjelje
liturgijske godine slavi se
svetkovina Krista Kralja,
kojom ispovijedamo
Kristovo gospodstvo
nad cijelim stvorenjem
i poviješću.
Liturgijska boja:
zelena, znak nade,
rasta i ustrajnosti u vjeri.
Simbolika liturgije
7. Liturgijske boje i njihovo značenje
Boje liturgijskoga ruha
nisu odabrane slučajno.
One izražavaju karakter
pojedinoga slavlja
i pomažu nam razumjeti
duhovnu poruku
liturgijskog razdoblja.
Bijela
Radost, čistoća, svjetlost
i uskrsna pobjeda.
Koristi se u božićnom
i vazmenom vremenu
te na mnoge svetkovine.
Zelena
Nada i duhovni rast.
Redovita boja
vremena kroz godinu.
Ljubičasta
Priprava, pokora
i obraćenje.
Koristi se u došašću
i korizmi, a može
i u misama za pokojne.
Crvena
Kristova muka,
mučeništvo i oganj
Duha Svetoga.
Koristi se na Cvjetnicu,
Veliki petak, Duhove
i slavlja mučenika.
Ružičasta
Znak radosti usred
vremena priprave.
Može se koristiti
treće nedjelje došašća
i četvrte nedjelje korizme.
Crna
Izražava žalost i
spomen na pokojne.
Ondje gdje je običaj,
može se koristiti
u misama za pokojne.
Dan Gospodnji
8. Nedjelja – temelj liturgijskoga života
U središtu svakoga tjedna
nalazi se nedjelja,
dan Kristova uskrsnuća.
Zato je nedjelja
Dan Gospodnji,
kada se vjernici okupljaju
na euharistijskom slavlju.
Nedjeljna misa nije
samo jedan od običaja,
nego središnji susret
župne zajednice
s uskrslim Kristom.
Slušanjem Božje riječi,
zajedničkom molitvom
i sudjelovanjem
u euharistiji
hranimo svoju vjeru.
Nedjelja nas također
poziva na odmor,
obiteljsko zajedništvo,
zahvalnost i djela ljubavi.
Tako liturgijska godina
postaje dio našega
svakodnevnog života.